top of page
Search
  • Writer's pictureKIDHUB

Zašto je period od 2. do 7.godine toliko važan za razvoj mozga?

Updated: Apr 17, 2021


Od Albert Ajnštajna, dok je bio dete, niko nije očekivao da će jedenog dana dati toliki doprinos nauci. Imao je dosta poteškoća sa govorom da su se ljudi oko njega plašili da ga nikad neće savladati. A kako se onda ovo dete sa potencijalnim poteškoćama u razvoju razvilo u genijalca?


Kažu da su dva poklona koja je Ajnštajn dobio od svojih roditelja bila presudna. Kada je imao 5 godina od svog oca dobio je kompas koji je tada za Ajnštajna bio misteriozni uređaj a koji je podstakao njegovu radoznalost i zainteresovanost za nauku. Ubrzo nakon toga, Ajnštajnova majka, koja je bila talentovani pijanista, poklonila je Ajnštajnu violinu. Ova dva poklona pokrenula su da se Ajnštajnov mozak razvija na određeni način i to u pravo vreme.


Dečji mozak se razvija u periodima, koji se nazivaju kritični periodi. Prvi započinje oko druge i traje do sedme godine, a drugi se javlja tokom adolescencije. Na početku ovih perioda, broj veza (sinapsi) između moždanih ćelija (neurona) se udvostručuje. Dvogodišnjaci imaju dvostruko više sinapsi od odraslih. Budući da se te veze između moždanih ćelija dešavaju tokom učenja, dvostruko više sinapsi omogućava mozgu da uči brže nego u bilo koje drugo doba života. Stoga, dečja iskustva u ovoj fazi imaju trajne efekte na njihov razvoj.


Ovaj period od 2. do 7. godine pruža odličnu priliku da se postave temelji holističkog obrazovanja za decu, a to su ljubavi prema učenju, fokusiranje na širinu veština umesto na izvrsnost u jednoj, obraćanje pažnje na emocionalnu inteligenciju i da se obrazovanje male dece ne tretira samo kao preteča „stvarnog“ učenja.



Ljubav prema učenju


Mala deca prvenstveno treba da uživaju u procesu učenja umesto da se fokusiraju na performanse. Roditelji i vaspitači bi trebalo da naglase radost isprobavanja novih aktivnosti i učenja nečeg novog. Deci treba pomoći da shvate da su greške dobrodošle i normalan deo učenja.


Ovaj period je takođe vreme kad dete treba da razvije uverenje da se talenti i sposobnosti razvijaju trudom, umesto da su urođeni. Vaspitači treba da izbegavaju etiketiranje dece ili davanje univerzalnih izjava o njihovim sposobnostima. Čak i komplimenti poput „tako si pametan“ su kontraproduktivni. Deca će naučiti da vole učenje ako pokažemo entuzijazam tokom procesa, a ne fiksiranje na rezultate.


Fokusirajte se na „širinu“ , a ne na „dubinu“


Deca treba da razvijaju širok spektar veština a ne da se fokusiraju na izvrsnost u jednoj veštini. Izlaganje dece širokom spektru aktivnosti postavlja temelje za razvijanje veština u različitim oblastima. Ovo je period kada deca treba da se bave muzikom, čitanjem, sportom, matematikom, umetnošću, naukom i jezicima.


Mozak deteta u razvoju je spreman za učenje širokog spektra veština. Tada se razvija dečiji domet. I pritom ostaje i dovoljno vremena da se kasnije specijalizuju.



Emocionalna inteligencija


Važno je da deca dobro čitaju i nauče osnove matematike ali ne bismo trebali zanemariti emocionalnu inteligenciju. Učenje tokom ovog prvog kritičnog perioda razvoja mozga trebalo bi se proširiti i na međuljudske veštine poput ljubaznosti, empatije i timskog rada.


Empatija započinje priznavanjem svojih osećanja. Stoga deci u ovoj starosnoj grupi treba pomoći da prvo označe svoje emocije („Osećam se tužno“), a zatim ispričaju priču o tome zbog čega su se tako osećali („Osećam se tužno jer sam htela sladoled, a ti si rekla ne“). Jednom kada deca nauče da obeležavaju svoje emocije, možemo početi da postavljamo pitanja koja ih podstiču da razmotre tuđa osećanja.


Jedan od načina da se podstakne briga za druge je uključivanje dece u ono što odrasli čine za druge. Čak i omogućavanje maloj deci da pomažu u poslovima, može ih učiniti korisnijim i pažljivijim ljudima.


Ne tretirajte učenje deteta u razvojnom periodu samo kao prethodnicu „stvarnog“ učenja.


Dečji mozak može da apsorbuje veliki broj informacije tokom ove kritične faze. Ako se inteligencija definiše kao sposobnost učenja, deca između 2. i 7. godine su onda najinteligentniji ljudi na planeti.


Istraživanja sugerišu da se neke veštine ne mogu naučiti ni približno dobro nakon ovog prvog kritičnog perioda razvoja mozga. Na primer, istraživanja pokazuju da su deca u ovom uzrastu najprikladnija za učenje obrazaca jezičkog razvoja, omogućavajući im da savladaju drugi jezik na istom nivou kao i maternji jezik. Međutim, kada deca napune 8 godina, sposobnost učenja jezika se smanjuje, i drugi jezici se ne govore tako dobro kao maternji.


Ajnštajnovi roditelji nisu upisali Ajnštajna na časove fizike - polje koje bi ga odvelo do Nobelove nagrade. Umesto toga, Ajnštajnov otac ga je uključio u svoj posao inženjera. Majka ga je prijavila na časove violine jer je želela da voli i ceni muziku. Obe aktivnosti su itekako radile na celovitom razvoju njegovog mladog uma.


376 views0 comments
bottom of page